UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

  JAVNA ODBRANA ZAVRŠNOG MASTER RADA KANDIDATA MILICE MIHAJLOVIĆ

Dana 13. 7. 2023. godine sa početkom u 13.00 časova, u prostorijama odјeljenja van sjedišta Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Bijeljini, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Milice Mihajlović, dipl. pravnika  pod nazivom ''Sporazumna dioba zajedničke imovine''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

• dr Dimitrije Ćeranić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije;
• dr Stanka Stjepanović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;
• dr Svjetlana Ivanović, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije.

Pored članova Komisije, ovoj odbrani su prisustvovali i najbliži srodnici i prijatelji kandidatkinje.

Dioba zajedničke imovine podrazumijeva prestanak režima zajedničke imovine i uspostavljanje režima posebne imovine odnosno utvrđivanje suvlasničkih udjela supružnika. U slučaju diobe zajedničke imovine, sporazumna dioba predstavlja najpoželjniji način diobe jer omogućava da supružnici sporazumno na najprihvatljiviji način podijele ono što su zajednički sticali u toku zajednice života te da tako zadovolje vlastite potrebe i interese. Sporazumna dioba može biti izvršena za vrijeme trajanja bračne zajednice ili u slučaju prestanka braka, ali i u toku postupka pred sudom kada supružnici mogu postići sporazum o načinu i predmetu diobe. Sporazumna dioba može se odnositi na cjelokupnu zajedničku imovinu ili na jedan njen dio ili na pojedine stvari, ali i na određivanje da svakom supružniku pripadnu pojedine stvari ili prava ili da jedan supružnik isplati drugom supružniku protivvrijednost njegovog udjela u zajedničkoj imovini. Sporazumna dioba može biti izvršena na način da supružnici utvrde udjele u zajedničkoj imovini, tako da zajednička imovina iz režima zajedničke svojine pređe u režim susvojine. Dakle, supružnici postaju suvlasnici svojih udjela u zajedničkoj imovini. Osim uspostavljanja režima suvlasništva, sporazumnom diobom supružnici mogu postati i vlasnici pojedinih stvari odnosno titulari prava ukoliko se sporazumiju samo u pogledu određenih stvari i to tako da neke stvari uđu u svojinu jednog a druge u svojinu drugog supružnika. Takođe, moguća je i civilna dioba odnosno prodaja cjelokupne ili dijela zajedničke imovine i podjela dobijenog novčanog iznosa u dogovorenom omjeru, kao i sporazum da jednom supružniku pripadne u svojinu cjelokupna zajednička imovina uz obavezu da drugom supružniku isplati novčanu protivvrijednost njegovog udjela u zajedničkoj imovini. Dakle, kako sporazum predstavlja dogovor, usaglašenost, zajedničku odluku supružnika, to način diobe i udio supružnika zavisi od samog dogovora supružnika odnosno saglasnosti njihovih volja. Sporazum o diobi zajedničke imovine mora biti zaključen u formi notarski obrađene isprave. Forma je uslov punovažnosti ovog pravnog posla, u suprotnom sporazum je ništav. Forma notarski obađene isprave obezbjeđuje pravnu sigurnost stranaka i drugih učesnika u pravnom prometu. U savremenom porodičnom pravu supružnici, sadašnji ili budući, mogu imovinske odnose urediti i putem instituta bračnog ugovora. Bračni ugovor predstavlja pravni posao putem kojeg zakonodavac dozvoljava odstupanje od zakonskog imovinskog režima, pa bračni supružnici mogu  urediti međusobne imovinske odnose drugačije od zakonske regulative poštujući imperativna pravila. U slučaju nemogućnosti sporazumne diobe, zajednička imovina biće podijeljena u postupku pred sudom.

Na osnovu svega navedenog, komisija zauzela stav da je riječ da o veoma kompleksnoj, aktuelnoj ali i dovoljno neistraženoj temi u kojoj treba posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Aktuelnost ove teme proističe i iz ovog vremena, u kojem se javlja sve veći i veći broj slučajeva gdje supružnici nastoje da svoje imovinske odnose riješe primjenom ovog instituta. Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg znanja i truda je i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad pod mentorstvom doajena ove oblasti građanskopravne nauke prof. dr Stanke Stjepanović. Rad, koji će itekako poslužiti pravnicima – praktičarima i teoretičarima u radu, je ocijenjen sa najvišom ocjenom, čime je Milica Mihajlović uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla  akademsko zvanje mastera prava.

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

  JAVNA ODBRANA ZAVRŠNOG MASTER RADA KANDIDATA NERZUDINA RIZVIĆA

U četvrtak, 13. 7. 2023. godine sa početkom u 15.00 časova, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Nerzudina Rizvića, dipl. pravnika  pod nazivom ''Prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

• dr Viktorija Haubrich, vanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru– predsjednik Komisije;
• dr Ranka Račić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;
• dr Stojana Petrović, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci – član Komisije.

Pored rodbine i prijatelja, odbrani su prisustvovale i kolege kandidata sa master studija.

Sudski izvršni postupak je građanski sudski postupak u kojem se ostvaruje pravna zaštita, na osnovu vjerodostojne isprave, bez prethodnog vođenja parničnog postupka. Ukoliko  pravni osnov za pokretanje izvršnog postupka predstavlja izvršna isprava, po pravilima izvršne procedure se sprovodi izvršenje i pruža pravna zaštita tražiocu izvršenja, ukoliko izvršenik kao dužnik iz materijalnopravnog odnosa u paricionom roku dobrovoljno ne ispuni svoju obavezu. Ukoliko  nakon pokretanja izvršnog postupka na osnovu vjerodostojne isprave izvršenik ospori potraživanje koje je sadržano u vjerodostojnoj ispravi, postupak se nastavlja po pravilima parnične procedure, kako bi se u ovom postupku izdejstvovala odluka u kojoj će sud utvrditi da je potraživanje nesporno. Pravo na pravnu zaštitu je u cjelosti ostvareno, tek kada se potraživanje koje je sadržano u ispravi ostvari po pravilima sudskog izvršnog postupka ukoliko dužnik svoju obavezu ne izvrši dobrovoljno. Izvršni postupak treba da bude brz i efikasan, a što predstavlja jedan od elemenata prava na pravično suđenje u skladu sa Evropskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kako na osnovu vjerodostojne isprave nije nužno prethodno pokretanje parničnog postupka, jer se sa velikim stepenom vjerovatnoće pretpostavlja da potraživanje sadržano u ispravi zaista postoji, Zakon o izvršnom postupku je propisao različit postupak po pitanju prigovora na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave u odnosu na prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu izvršne isprave.

Sudska praksa u entitetima i Brčko distriku, kao i pravna teorija nisu jedinstvene po pitanju na koji način parnični sud treba da postupi i kada se prigovor protiv rješenja o izvršenju smatra odgovorom na tužbu, predstavlja i jedan od razloga zbog kojeg je kandidat izabrao ovu temu za master rad. Prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave u pravnoj literaturi nije zauzeo adekvatno mjesto koje po svom značaju zaslužuje, a naročito uzimajući u obzir posljedice koje proizvodi.

Prigovor je osnovni i redovni pravni lijek protiv prvostepenih rješenja donesenih u izvršnom postupku. Prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave je specifičan prigovor i isti može imati određene karakteristike kao i prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu izvršne isprave kojeg podnosi izvršenik, ali različito postupanje suda po prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne ispave, zaslužuje posebnu pažnju kako bi se utvrdile različite posljedice u odnosu na prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu izvršne isprave.

Na osnovu svega navedenog, komisija je zauzela stav da je riječ da o veoma kompleksnoj i uvijek aktuelnoj temi kojoj treba posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Cilj rada je da se ukaže na najčešće nejasnoće prilikom provođenja izvršnog postupka, kada pravni osnov za pokretanje ovog postupka predstavlja vjerodostojna isprava. Pored toga, nepotpuna zakonska regulativa je razlog zbog kojeg se često dešava da se umjesto brzog i efikasnog namirenja, pokreće parnični postupak, nakon kojeg je nužno pokrenuti izvršni postupak, ukoliko tužilac uspije u parničnom postupku, ali sada na osnovu izvršne isprave. Na kraju je učinjen osvrt na nepotpunu zakonsku regulativu koja se odnosi na prigovor protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave i različitu sudsku praksu povodom ovog pravnog lijeka  i pokušati dati odgovor za rješavanje takve situacije.

Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg velikog znanja, iskustva i truda je i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad pod mentorstvom nadaleko poznatog, i u teoriji i u praksi, profesora građansog procesnog prava prof. dr Ranke Račić, koji je ocijenila sa najvišom ocjenom, čime je Nerzudin Rizvić uspješno okončao odbranu svog master rada i zasluženo stekao akademsko zvanje mastera prava.

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

  JAVNA ODBRANA ZAVRŠNOG MASTER RADA KANDIDATA MLADENA TOMIĆA

U Palama, 15. 6. 2023. godine sa početkom u 13.00 časova, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Mladena Tomića, dipl. pravnika  pod nazivom ''Pojam i položaj žrtve u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

• Akademik dr Miodrag Simović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banja Luci u penziji i sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u penziji – predsjednik Komisije;
• dr Uroš Pena, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije;
• dr Mladenka Govedarica, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije.

Pored članova Komisije, ovoj odbrani su prisustvovali i najbliži srodnici i prijatelji kandidata.

Razvoj međunarodnopravnih standarda koji se odnose na ostvarenje prava žrtve na naknadu štete, pokazuje da je njihova praktična primjena veoma problematična, jer žrtve imaju marginalni položaj u krivičnom postupku. Postojanje obaveze država da pruže reputacije kada su odgovorne za teška kršenja ljudskih prava je nesporno prema međunarodnom pravu, a ugrađeno je i u domaće zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Međutim, u većini slučajeva, žrtve nisu svjesne svog prava na podnošenje zahtjeva za kompenzaciju od počinilaca, i o tome kako funkcioniše procedura oko ostvarenja tih prava, te nisu propisno obaviještene o postojanju i funkcionisanju procedura za ostvarenje svojih prava. Žrtve koje svjedoče na suđenju nisu automatski uključene u one koji se obavještavaju o donošenju odluke koja ih upućuje na parnični postupak u pogledu kompenzacije. Iako sud može dodijeliti kompenzaciju oštećenoj strani, to je diskreciono pravo koje zavisi od inicijative nadležnog tužioca. Može se vidjeti da je u Bosni i Hercegovini oblast zaštite i podrške žrtvama uređena zakonima na državnom i na entitetskim nivoima, te u raznim međunarodnim dokumentima. U jugoslovenskom krivičnom zakonodavstvu umjesto pojma ''žrtva''  korišten je pojam ''pasivni subjekat krivičnog djela – u krivičnopravnom smislu, odnosno ''oštećeni'' – u smislu krivičnog procesnog prava. Posljednja reforma krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koja se desila 2003. godine i koja je imala za cilj usklađivanje domaćeg krivičnog zakonodavstva sa međunarodnim standardima o ljudskim pravima, kao prihvatanje iskustava drugih zemalja u borbi protiv savremenih oblika kriminaliteta. Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske upotrebljava naziv ''oštećeni'' a isti slučaj je i sa Krivičnom zakonikom Republike Srpske. Jedini zakon u Republici Srpskoj koji definiše pojam žrtve je Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata. Praktični cilj ovog rada jeste spoznaja pojma i pravne prirode žrtve i spoznaja mogućih pravaca mijenjanja određenih zakonskih rješenja za koje smatramo da su nepotpuna i neadekvatna. Posebno dolazi do izražaja komparativna koja naročito dobija na značaju u sagledavanju i upoređivanju rješenja krivičnih zakonodavstava koja se odnose na zaštitu i pomoć žrtvama.

Na osnovu svega navedenog, komisija zauzela stav da je riječ da o veoma kompleksnoj, aktuelnoj ali i neistraženoj temi kojoj treba posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Aktuelnost ove teme proističe i iz ovog vremena, u kojem se javlja sve veći i veći broj slučajeva gdje žrtva i njen položaj dobija sve veći značaj u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg znanja i truda je i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad, koji je ocijenila sa visokom ocjenom, čime je Mladen Tomić uspješno okončao odbranu svog master rada i zasluženo stekao  akademsko zvanje mastera prava.

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

OBAVJEŠTENJE

Zakazuje se javna odbrana završnog master rada  kandidata Milice Mihajlović, dipl. pravnika pod nazivom ''Sporazumna dioba zajedničke imovine'' za 13. 7. 2023. godine u 13.00 časova, u odjeljenju van sjedišta Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Bijeljini.

Master rad se može pogledati svakog radnog dana od 7.30 – 15.30 časova u biblioteci Fakulteta na Palama.

Pale, 5. 7. 2023. godine

PRODEKAN ZA NASTAVU

Doc. dr Sanja Golijanin, s.r.

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

OBAVJEŠTENJE

Zakazuje se javna odbrana završnog master rada kandidata Nerzudina Rizvića, dipl. pravnika pod nazivom ''Prigovor na rješenje o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave'' za 13. 7. 2023. godine u 15.00 časova, u sjedištu Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, sala 23/II.

Master rad se može pogledati svakog radnog dana od 7.30 – 15.30 časova u biblioteci Fakulteta na Palama.

Pale, 3. 7. 2023. godine

PRODEKAN ZA NASTAVU

Doc. dr Sanja Golijanin, s.r.